Trening tijela za snagu uma
Kada govorimo o korisnosti tjelesnog vježbanja, obično prvo pomislimo na tjelesno zdravlje – reguliranje tjelesne težine, prevencija kardioloških bolesti, dijabetesa, karcinoma, osteoporoze i dr. Međutim, i naše mentalno zdravlje ima korist od redovitog vježbanja.
Istraživanja, ali i naša svakodnevna iskustva, potvrđuju da su osobe koje redovito vježbaju bolje raspoložene, rjeđe su depresivne i anksiozne, doživljavaju više pozitivnih emocija, bolje se nose sa stresom i imaju bolju kvalitetu života. Među osobama koje redovito vježbaju, vjerojatnost pojave depresije je 20 – 33% manja nego u općoj populaciji.
Tijekom treninga naš mozak izlučuje kemijske tvari zbog kojih smo bolje raspoloženi, što posredno ima pozitivan utjecaj na samopoštovanje, doživljaj samoefikasnosti, a zahvaljujući toj kemiji bolje i spavamo. Podaci pokazuju da je tjelesna aktivnost korisna za sve osobe, neovisno o dobi, spolu i zdravstvenom statusu.
Svjetska zdravstvena organizacija tjelesnu aktivnost definira kao svaki tjelesni pokret u koji su uključeni skeletni mišići za koji je potreba energija. Prema tome, možemo reći da tjelesnu aktivnost provodimo baveći se raznim fizičkim poslovima. Ipak, sportski trening je nešto složeniji proces koji se sastoji od određenih vježbi pomoću kojih razvijamo i usavršavamo fizičke, psihičke, moralno-voljne i karakterne kvalitete radi postizanja najboljih mogućih rezultata.
Istraživanja utjecaja tjelesne aktivnosti na kognitivne kapacitete jasno je potvrđeno – učenici postižu bolje rezultate, odrasli su uspješniji u rješavanju složenih izvršnih funkcija, manja je vjerojatnost za pojavu demencije u starijoj životnoj dobi, a vjerojatnost za razvoj Alzheimerove bolesti čak je 45% manja. Osobe koje redovito vježbaju efikasnije su u donošenju odluka, procesiranju informacija, planiraju i organizaciji svojega vremena.
Svakodnevno se suočavamo s većim ili manjim stresorima koji nepovoljno djeluju kako na naše tjelesno tako i na mentalno zdravlje. Istraživanja nedvosmisleno pokazuju da redovito tjelesno vježbanje smanjuje subjektivni doživljaj stresa. Tako osobe koje se bave umjerenom tjelesnom aktivnošću doživljavaju upola manje stresa, nego osobe koje uopće ne vježbaju. Vježbanje neutralizira efekte psiholoških stresora na kardiološku reaktivnost i ublažava hormonalne promjene koje se događaju zbog stresa. Vježbanje se zbog toga smatra oblikom cijepljenja na stres.
Zato hodajte, trčite, plivajte, biciklirajte, vježbajte u teretani, u dvorani, indoor ili outdoor, bitno da se krećete. Ako tek počinjete, činite to postupno jer će bol ili ozljeda povećati vjerojatnost odustajanja. Radite ono što volite, ali i mijenjajte rutinu. Kako biste bili ustrajniji, nađite si trening partnera i vježbanje uvrstite u svoj tjedni raspored. Manja je vjerojatnost da ćete preskočiti trening ako ga odrađujete u društvu, a time nećete motivirati samo sebe, nego i onoga koji vježba zajedno s vama.
Davorka Čavar Lovrić,
Zrinka Banovčić
Literatura:
Biddle, S. Pshycical activity and mental health: evidence is growing, World Psychiatry. 2016 Jun; 15(2): 176-177
Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 7. 3. 2022.
Mayo Clinic: Exerise and stress: Get moving to menage stress
Stephens T. Physical activity and mental health in the United States and Canada: Evidence from four population surveys, Preventive Medicine, 1988. Volume 17 issue 1, 35-47.
Stults-Kolehmainen M. A. i Sinha, R. The Effects of Stress on Physical Activity and Exercise Sport Med. 2014. Jan; 44 (1): 81-121.
World Health Organization, News-room, Fact-sheets, Physical activity